Tokom svoje istorije, Srbija je bila je mesto, preko koje su mnoge vojske vojevale. Zbog svog geostrateškog položaja, bila je pogodna za obrazovanje naselja I vojnih lokaliteta. Na takav status, pogotovo je uticala lokacija Dunava. Preko druge najduže reke u Evropi, obavaljani su vojni pohodi, kretao se rečni saobraćaj I vršene su razmene od značaja za kulturu I ekonomiju.
Jedna od takvih mesta, jeste I malo selo Ram, koji se nalazi 25km od Požarevca I 15 km od Velikog Gradišta.
Tvrđava Ram vekovima čvsto stoji na obali Dunava, svoj oblikom predstavljajući epitaf nekom prošlom vremenu.Ovo mesto je naseljavano je još od praistorije, a po dolasku Rimljana bilo je deo Dunavskog limesa,a u blizini antičkog utvrđenja Lederata. Po doseljavanju , Sloveni u blizini tvrdjave formiraju naselje, a krajem 9. veka u izveštajima ugarsko-bugarskih ratova se pominje tvdjava Horom. Pisani izvori pominju Ram kao mesto sukoba Vizantije I Ugarske, a zna se da je 1483. godine po nalogu sultana Bajazita II, na granici sa Ugarskom podignuta tvrđava s topovskim otvorima, što je Ram učinilo jednom od prvih artiljerijskih tvrđava na ovom području. Tvrđava je podignuta na steni koja se sa severozapadne strane spušta ka Dunavu. Uz Smederevsku I Golubačku tvrdjavu, Ram je bio jedan od bastiona odbrane. Stratešku važnost ovo utvrđenje je imalo samoupravom do 1521. godine, kada su se proširile granice turske imperije na sever, a ono je izgubilo svoj značaj kao pogranična tvrđava. Prve detaljnije opise Ramske tvrđave ostavio je turski putopisac iz 17. veka Evlija Čelebija. U razdoblju Kočine krajine, tvrđava je znatno oštećena tokom eksplozije municije 1788. godine, kada je austrijska posada izginula predvođena baronom Fon Lopreštijem, poznatim kao heroj od Rama. Tokom 18. veka, u austro-turskim ratovima, Ram je ponovno strateški značajno uporište, a zatim zamire do polovine 19. veka, kada ga Turci napuštaju. Ram ima odlike artiljerijske tvrđave, a po načinu gradnje se bitno ne razlikuje od starijih ostvarenja vojne arhitekture. Po eksterijeru vidi se uticaj Vizantijske skole zidarstva.
Nije poznato kada je Ram podignut, ali on sigurno spada među najstarije tvdjave na ovim prostorima. Najstariji zapis o njemu datiran je iz 1128. godine kada su u njegovoj blizini Vizantinci potukli Mađare. Nakon što su Turci ovladali našim krajevima, okrenuli su se kraljevini Mađarskoj i osvajanju Panonske nizine. U cilju zaštite desne obale Dunava turski sultan Bajazit II (1480-1512) je preradio i ojačao postojeću utvrdu za potrebu borbe vatrenim oružjem, tako da Ram predstavlja jednu od najstarijih artiljerijskih utvrda u Srbiji.
Iako veoma stara, Ramska tvdjava je u dosta dobrom stanju, izuzev jugoistocne strane. Od velikog istorijsko znacaja, nalazi pod pokroviteljstvom Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Beogradu i Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Smedereva.
Njeno zdanje, I poljana gde su nekad bili domovi starosedeoca, predstavljaju mesto gde se odigravaju manifestacije I priredbe.
Njeno posecivanje preporucuje se svakom putniku namerniku, I ljudima koji žele da iskuse deo istorije.Svojim pejzažnim pogledom , predstavlja odlicnu turisticku destinaciju, relaksirajuce I edukativnog karaktera.